Glavni imam

Enver ef. Alić, Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kalesija

alic-enver

Enver ef. Alić rođen je 3. novembra 1951. godine u Saračima, Kalesija, od oca Ibre i majke Rahime. Otac je dvoje djece, sina i kćeri.

Školovao se u Raincima Gornjim i Tojšićima (osnovna škola), Sarajevu (Gazi Husrev-begova medresa) i na Filološkom fakultetu Univerziteta El-Ezher, studij historije i islamske civilizacije. Diplomirao je na istom fakultetu 1980. godine, da bi ga tadašnje Starješinstvo Islamske zajednice BiH već iste godine postavilo za imama i vjersko-prosvjetnog referenta u Vlasenici. Imamsku dužnost u ovom odboru / medžlisu obnašao je deset godina.

Od maja 1990. godine Enver Alić živi u svojim rodnim Saračima, od kada je na dužnosti glavnog imama Medžlisa Kalesija, dakle već 23 godine. Godine 1993. reaktiviranjem rada Behram-begove medrese u Tuzli Enver Alić angažiran je kao profesor povijesti islama u ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Od 1993. godine, punih četrnaest godina predavao je povijest islama u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Još kao učenik Gazi Husrev-begove medrese počeo je objavljivati svoje prve napise. Pisao je i kao učenik i kao student El-Ezhera. Za vrijeme studija u Kairu slao je svoje pisane priloge za list Preporod. Tokom imamske službe u Vlasenici listu Preporod slao je napise pod pseudonimom Ebu Ulfet, ali i s pravim identitetom. U povodu 40 godina izlaženja ovog lista, za esej pod nazivom „Četiri decenije gnijezda vjerodostojne misli“ nagrađen je i odato mu je priznanje za saradnju.

Njegovi ostali značajni članci u Preporodu su: „Norme naše ljudskosti – šta je to?“, „Imam suza za butum čovječanstvo“, „Meleuni i sahiruni današnjice“, „Ko nas treba zaštititi od zloupotrebe bajramske vjerodostojnosti?“, „Svi smo mi isti i valja nam se u paketu mijenjati“ (intervju), „Ćuprije – možemo li bez njih preko rijeke? Sugestija da svi teroristi imaju vjerski predznak“, „Sva prijateljstva Turaka i Srba u povijesnom kontekstu“, „Dvije vrste trgovanja – Ukazivanje na duhovni tidžaret“, „Sezona džemreta ili ‘Arapsko proljeće’ između našeg juče i sutra“, „Znanje – imamo li korisno znanje i ispravno djelovanje na putu do uspjeha?“, „Hatidža Srebreničanka“, „Zijaret gazijskog Žepi, Goraždu i Višegradu“, „Kolumnom popravlja naše živote“, „Oni kojih ima svakakvih“, „Hizmet ili volonterizam: ima li mene u tome?“, „Biti protiv duhovnih slijepaca koji neće da resetuju svoje odnose sa običnim ljudima“, „Baršunasto gnijezdo komunikacije“, „Znaj da sam tijelom u Misiru, a dušom sam svojom u Bosni (pisma iz Misira)“, „Raskidam sa svojom šutnjom (pisma iz Misira)“, „Plan života zasnovan na sadržajima uzvišenog islama“, „Strah i ko ga zaziva i izmišlja?“

S vremena na vrijeme oglašava se svojim napisima u bošnjačkim / islamskim štampanim medijima. U toku agresije na BiH, ponovo je pokrenut tuzlanski list Hikmet a Enver Alić je u skoro svakom broju Hikmeta objavljivao svoje priloge, osvrte, komentare, putopise… Njegovi najznačajniji članci u ovom listu su: „Kosovski boj drugi put“, „Neka lična imena kao danak našeg neukusa i primitivizma“, „Slovo o šehidskim nišanima“, „Bošnjaci neće posrnuti“, „Organizirano djelovanje u islamu i izbori u Islamskoj zajednici“, „Duhovno i političko u Bošnjaka“, „Kurban – test za naš iman“, „Inertnost i tragedija muslimana kao opomena za buduća pokoljenja“, „Kako čitati i razumijevati hal i sudbinu Bošnjaka“, „Saud Podrinjac kao mehlem rani ljutoj“, „Duhovno osvajanje čovjeka“, „Grozni vakat našeg ummeta“, „Primjena kur'anske poruke u našoj današnjici“, „Briga za sebe i drugog“, „Reis Cerić – naš ujedinitelj“, „Imamovićeva Historija Bošnjaka ─ ogledalo našeg milenijskog trajanja“, „Ezan – put povratka kući“, „Neke uvehle tartifovske duše“, „Allahov poslanik među nama“, „Post muslimanskog borca“, „I Bošnjaci se odazvaše na Allahov poziv“, „Lejletul-Kadr kao dar srcu i savjesti“.

U ovom listu, koji je prestao izlaziti 2000. godine iz finansijskih razloga, Enver ef. Alić bio je član Uređivačko-redakcijskog kolegija, zajedno s Adnanom Jahićem, Besimom Čanićem, Mustafom Gobeljićem, Alosmanom Husejnovićem, Muhamedom Jahićem, Huseinom Kavazovićem, Izetom Pajevićem i Seadom Seljubcem.

Napisao je monografiju svojih rodnih Sarača pod nazivom Znakovlje vremena saračkog insana. U toj monografiji sve je realnost i skoro da nema nikakve fikcije.

enver-ef-alic

U listu Preporod objavio je poemu Majka Nazija, kao i mnoge druge retke stihovane proze, namijenjene milim i dragim osobama svoga rodnog kraja.

Začetnik je ideje da Islamska zajednica ima sjedište u gradu Kalesiji, ali i jednu monumentalnu džamiju – Čaršijsku džamiju.

Realizovao je ideju da Kalesija postane urbana sredina, jer bez škole, doma zdravlja i vjerskog objekta nema grada i kvalitetnije urbanizacije. Želio je i u tome uspio da preko naziva džamije (Čaršijska džamija) Kalesija postane mala čaršija.

On zastupa Medžlis Islamske zajednice Kalesija pred organima, ustanovama i drugim licima u pitanjima vjere, rukovodi radom imama, nadzire ih u Medžlisu, pruža imamima, hatibima i muallimima stručnu pomoć u njihovoj imamsko-mualimskoj i hatabetskoj službi. Isto tako, otklanja uočene nedostatke u izvođenju mektepske nastave i poduzima potrebne mjere za njeno unapređenje, organizuje islamske manifestacije u povodu mubarek dana i noći, intenzivira vjerski život u toku šehri-ramazana, obavlja vjenčanja po šerijatskim propisima te vodi brigu o cjelokupnom islamskom životu na području Medžlisa Kalesija.

Usto, odobrava odmore imamima i njihova odsustva, potpisuje akte koji se odnose na vjerske propise, vodi brigu i provjerava da odluke Izvršnog odbora MIZ-a Kalesija budu u skladu s kur'ansko-sunetskim normama. Obavezan je da stalno podnosi izvještaje Muftijstvu tuzlanskom o stanju mektepske nastave i vjeronauke u osnovnim i srednjim školama, kao i da pokreće inicijative pred IOMIZ Kalesija za postavljenje, premještaj i razrješenje imama, hatiba, muallima i mujezina. Glavni imam dužan je podnositi izvještaje o svom radu IOMIZ-u Kalesija i Skupštini Medžlisa Kalesija, a za svoj rad odgovara Muftiji tuzlanskom i Rijasetu IZ u BiH. Svakog imama glavni imam je, na osnovu pravilnika o radu imama, obavezao da održava mektepsku nastavu po utvrđenom planu i programu, da mu podnosi izvještaj o stanju mektepske nastave, da predvodi džemat i održava hutbe i vazove u džamiji, da klanja dženaza-namaz umrlim članovima Islamske zajednice i druge obrede koji su u vezi sa smrti nekog rahmetlije, da vodi ljetopis i matične knjige džemata, da radi na populariziranju i distribuciji islamske štampe, da prati islamsku literaturu stručno se usavršava, da je stalno u kijafetu na zvaničnim islamskim manifestacijama, da obavlja šerijatska vjenčanja po ovlaštenju glavnog imama i da na svakom mjestu i u svakoj prilici čuva ugled Islamske zajednice.

Na dužnosti je glavnog imama od 1990. godine. Koristi svaki trenutak da nešto istraži i zabilježi o čuvarima islama u našoj Kalesiji.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Medžlis Islamske zajednice Kalesija

Trg šehida 4
75 260 Kalesija

Tel.: +387 35 631 132
Fax: +387 35 631 990

Email: medzliskalesija@live.com

Facebook

Copyright © 2016 Medžlis Islamske zajednice Kalesija. Design and development by GOW

Na vrh