U Kur'anu su sure, poglavlja, koja govore o nekim prijašnjim događajima u kojima se pouke, za svako vrijeme, mogu pronaći. Jedna od kur'anskih sura koja nosi pouke za ljude svakog vremena jeste kur'anska sura El-Kehf čiji prijevod značenja na naš jezik glasi Pećina.
إِنَّا جَعَلْنَا مَا عَلَى الْأَرْضِ زِينَةً لَّهَا لِنَبْلُوَهُمْ أَيُّهُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا
“Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskušamo ljude ko će se od njih ljepše vladati.” El-Kehf, 7. Istinu je rekao Allah Uzvišeni!
Sva zahvala Allahu pripada. Salavate na Muhammeda, a.s., donosimo, njegovu porodicu, ashabe i iskrene sljedbenike časnog islama i sunneta.
Kur'an Časni je opomena, poruka i pouka za sve ljude do Dana sudnjeg. U njemu su ajeti jasni, koji su većina Knjige. U Kur'anu su sure, poglavlja, koja govore o nekim prijašnjim događajima u kojima se pouke, za svako vrijeme, mogu pronaći. Jedna od kur'anskih sura koja nosi pouke za ljude svakog vremena jeste kur'anska sura El-Kehf čiji prijevod značenja na naš jezik glasi Pećina.
Kao povod objave kur’anske sure El-Kehf navodi se događaj koji govori da su Kurejšije poslale dvojicu svojih ljudi židovskim svećenima u Medinu da ih pitaju o Muhammedu, a.s., jer su ti svećenici imali saznanja o vjerovjesnicima. Svećenici su ih saslušali, pa su im rekli da mu postave tri pitanja: – Pitajte ga o mladićima koji su u davna vremena živjeli, šta je s njima bilo; o čovjeku koji je dosegao krajnji istok i krajni zapad, i pitajte ga o duši! Kada su Kurejšije o tome pitali Muhammeda, a.s., Poslanik im je rekao da dođu sutradan i da će ih o tome sutra obavijestiti, smatrajući da će mu u toku noći Džibril o tome donijeti Objavu. Međutim, Poslanik nije rekao „in šae Allah“, pa je objava sure Kehf došla nakon 15 dana i ajeti u njoj:
وَلَا تَقُولَنَّ لِشَيْءٍ إِنِّي فَاعِلٌ ذَلِكَ غَدًا
إِلَّا أَن يَشَاء اللَّهُ وَاذْكُر رَّبَّكَ إِذَا نَسِيتَ وَقُلْ عَسَى أَن يَهْدِيَنِ رَبِّي لِأَقْرَبَ مِنْ هَذَا رَشَدًا
„I nikako za bilo šta ne reci: – Uradiću to sigurno sutra! – ne dodavši: – Ako Bog da! A kada zaboraviš, sjeti se Gospodara svoga i reci: “Gospodar moj će me uputiti na ono što je bolje i korisnije od ovoga.” El-Kehf, 23-24.
Sura Kehf, koja je objavljenja 15 dana nakon postavljenih pitanja, u sebi sadrži četiri priče, odnosno četiri poučna kazivanja.
Prva priča je o stanovnicima pećine, mladićima koji su živjeli među nevjerničkim narodom, pa su odlučili da učine hidžru radi Allaha, te ih je Allah iz Svoje milosti sklonio u pećinu gdje su zaspali. Kad su se probudili zatekli su čitav grad vjernika. U ovoj priči se spominje iskušenje u vjeri.
Druga priča je o čovjeku kome je Allah dao vrt koji je davao mnogo plodova, a on nije zahvaljivao i oholio se, pa je Allah uništio njegov imetak. U ovom kazivanju se spominje iskušenje u imetku.
Treća priča je o Musau, a.s., i Hidru. Kada je Musa, a.s., upitan ko ima najviše znanja on je rekao: ”Ja sam najmudriji, ja sam najznaniji…”, pa ga je Allah uputio na Hidra, čovjeka koji ga podučio da „loše stvari” koje se dešavaju nose sa sobom Božansku mudrost koja nama nije poznata. U ovom kazivanju se spominje iskušenje u znanju.
I četvrta priča je kazivanje o Zul-Karnejnu, koji je pomogao narodu koji je bio uznemiravan od strane Je'džudža i Me'džudža, pa je Zul-Karnejn između njih sazidao pregradu. U ovom kazivanju se spominje iskušenje u vlasti.
Na pitanje kako su povezane ove četiri priče i zašto se nalaze u suri Kehf, odgovor je da je veza u tome da se u životu insana nalaze četiri velike fitne – četiri velika iskušenja: iskušenje u vjeri, u imetku, u znanju, te iskušenje u vlasti i moći.
U sredini ove sure dolazi kazivanje o šejtanu. Šejtan čovjeku uljepšava četiri navedena iskušenja: pokušava da ga odvrati od vjere, imetak koji posjeduje šejtan čovjeku uljepšava govoreći mu kako je to zaradio znanjem svojim navodeći ga na pomisao da njegova moć i vlast neće nikad prestati.
I na kraju sure Kehf dolazi priča o iskušenju u vlasti, odnosno kazivanje o Zul-Karnejnu koji je sagradio branu koja sprečava Je’džudž i Me’džudž da izađu i da čine nered na Zemlji. Pojava naroda Je’džudž i Me’džudž hadisima je opisana kao veliki predznak Kijameta, a kad se oni pojave pojavit će se i Dedždžal.
Upravo u ove četiri priče iz sure Kehf, u kazivanjima o četiri iskušenja, govori se o četiri iskušenja sa kojima će doći Dedždžal. Poslanik, a.s., je rekao da će, ko bude učio suru Kehf, biti spašen od Dedždžalovih iskušenja, jer će Dedždžal doći sa ove četiri fitne. Imat će vlast, znanje, bogastvo i iskušenje vjere kao svoje adute. Dedždžal će tražiti od ljudi da obožavaju njega umjesto Allaha i to će biti iskušenje u vjeri; kontrolisat će kišu i ljude će dovodit u iskušenje svojim bogastvom, što će biti iskušenje u imetku; iskušavat će ljude “znanjem” i vijestima koje će im kazivati, što će predstavljati iskušenje u znanju; te će kontrolisati velike dijelove Zemlje, što će označavati iskušenje u vlasti i moći. Poslanik, a.s., je rekao, a prenosi Hakim, da „od postanka Adema pa do kraja svijeta, nema većeg iskušenja od iskušenja Dedždžala“.
Muhammed, a.s., je u drugim hadisima naveo kako se spasiti i zaštititi od Dedždžalovih iskušenja. U vjerodostojnim hadisima potvrđeno je da učenje sure El-Kehf štiti od Dedždžala. Ebu Derda, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: “Ko nauči deset ajeta s početka sure El-Kehf, bit će zaštićen od Dedždžala.” U drugom rivajetu spomenuto je: “…s kraja sure El-Kehf”. (Muslim, br. 809) Također, postoje vjerodostojne predaje koje potvrđuju vrijednost učenja cijele sure Kehf. U nekim od tih predaja spomenuto je da to učenje treba biti petkom ili uoči petka, a u drugim predajama učenje sure Kehf nije vezano za određeni dan. Prenosi se od Ebu Seida el-Hudrija, r.a., da je Poslanik, a.s., rekao: “Ko prouči suru El-Kehf noć uoči petka ili u petak prije nego se imam popne na minber, to će mu biti svjetlo između njega i Drevnog hrama (Kabe) i to će mu biti otkup za grijehe koje je počinio između dvije džume.” (Ed-Darimi, br. 3407.)
Sura Kehf, kao što se vidi iz hadisa, zaštita je od Dedždžalovih iskušenja s kojima će on doći. Međutim, iskušenja u vjeri, imetku, znanju, vlasti, bilo je i biće ih i prije Dedždžalove pojave. Ajeti iz sure Kehf nude rješenja za navedena iskušenja.
Za iskušenje u vjeri spominje se dobro društvo:
وَاصْبِرْ نَفْسَكَ مَعَ الَّذِينَ يَدْعُونَ رَبَّهُم بِالْغَدَاةِ وَالْعَشِيِّ يُرِيدُونَ وَجْهَهُ
„Budi čvrsto uz one koji Gospodara svoga mole ujutro i navečer u želji da naklonost Njegovu zasluže…“ El-Kehf, 28.
Kod iskušenja bogastva spominje se ispravno poimanje dunjaluka kao pozornice prolaznosti na kojoj će sve nestati, pa koliko god čovjek imao, osim dobra svog, neće ništa drugo ponijeti:
وَاضْرِبْ لَهُم مَّثَلَ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا كَمَاء أَنزَلْنَاهُ مِنَ السَّمَاء فَاخْتَلَطَ بِهِ نَبَاتُ الْأَرْضِ فَأَصْبَحَ هَشِيمًا تَذْرُوهُ الرِّيَاحُ
„Život na ovom svijetu je kao bilje koje iznikne a na kraju postane suho i vjetrovi ga raznesu.“ El-Kehf, 45.
Rješenje za iskušenje znanja jeste skromnost i strpljivost, te izbjegavanje oholosti, a oholost je prvi grijeh koji je počinjen na nebesima i na Zemlji.
Kod iskušenja vlasti i moći navodi se iskrenost i pravednost, koje bi trebale da krase one kojima je povjeren emanet koji nose, emanet upravljanja i namjesništva.
Dobro društvo, skromnost, strpljivost, ispravno shvatanje i poimanje prolaznosti, te iskrenost i pravednost, karakteristike su koje pomažu da se iskušenja lakše prevaziđu. A iskušenja će biti uvijek, a najteža će biti kada se Dedždžal pojavi. Zaštita od Dedždžala jeste učenje sure Kehf, pa ko zna učiti – ako se želi Dedždžalovih iskušenja sačuvati – neka uči suru Kehf, dok onaj koji ne zna, neka onda makar čita prijevod značenja ajeta iz sure Kehf.
Allaha molimo grijehe da nam oprosti a dobra djela ukabuli, na Sudnjem danu Milostiv bude. Amin, ja Rabbe-l-alemin!
