Historijat

Kalesijska ulema novog vremena

Kalesijska ulema novog vremena

AHMED KULANIĆ, viši asistent na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, rođen je 6.2.1985. godine u Tuzli, odnosno Vukovijama Gornjim.

Osnovno obrazovanje stekao je u Vukovijama Gornjim, a Gazi Husrev-begovu medresu završio 2003. godine.

Diplomirao je na FIN-u u Sarajevu, a magisterij okončao na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, gdje trenutno i radi.

AHMED MEHMEDOVIĆ, rođen je u Capardama 1951. godine, općina Kalesija.

Osnovno obrazovanje stekao je u rodnim Capardama, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završava 1975. godine.

Prvo imamsko uposlenje bilo mu je u Trebinju. Radio je zajedno imamske, hatibske i mualimske poslove a doskorašnjim dekanom FIN-a Ismet ef. Bušatlićem. Potom prelazi u redakciju Islamske misli, gdje se dokazuje na peru, ali i kao vrstan majstor fotografije. Sve dok je izlazila, Islamska misao bila je puna njegovih kvalitetnih i namjenskih fotografija. U zbirci koja opisuje vakufe u Sarajevu pod nazivom „Nekad i sad“, svaka njegova fotografija sama po sebi ispričala je priču od hiljadu riječi.

Često je izlagao sakralne fotografije. Jedna od tih izložbi nosila je naziv „Džamije kojih više nema“. Osim što se bavio fotografijom, često je i objavljivao svoje radove u raznim časopisima i listovima Islamske zajednice.

Za Medžlis Kalesija jako je bitan njegov napis u Preporodu (1. septembar 1991. godine) pod naslovo: „U Kalesiji – Islamski centar“, jer ideja izgradnje Islamskog centra nije realizovana zbog ratnih i nekih drugih okolnosti, ali je važna zabilješka o tom iskrenom nijjetu.

Priredio je bogato štivo sastavljeno od izreka (hadisa) Allahova Poslanika, a.s., pod nazivom Tako je govorio Muhammed Resulullah (Sarajevo, 1991).

U mostarskom časopisu Most pisao je o porodicama Kajtaz, Ćemalović i dr., a u Novom Muallimu (br. 31, Sarajevo, 2005) pisao je o Gazi Husrev-begu i njegovim zadužbinama. Ahmed ef. Mehmedović danas je kustos muzejske zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke – Fonda fototeke i muzej.

AHMET ALIBAŠIĆ, predavač na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na predmetima Uvod u studije islamske kulture i civilizacije i Pregled historije islamske kulture i civilizacije, rođen je 1971. godine u Prnjavoru, Kalesija.

Osnovno obrazovanje završio je u Kalesiji a Gazi Husrev-begovu medresu pohađao od 1986–1990. godine. Diplomu arapskog jezika stekao je u Rijadu, Saudijska Arabija (1991–1993), a na Fakultetu islamskih i društvenih nauka na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji diplomirao je na islamskim naukama – islamsko pravo i njegovu metodologiju.

Diplomirao je i na političkim naukama – međunarodni odnosi na Fakultetu društvenih nauka u Kuala Lumpuru, Malezija (1998. god.).

Zvanje magistra stekao je iz oblasti islamske civilizacije (1999. god.) a zvanje doktora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (2001. god.).

Objavio je radove: Hrestomatija za predmet Historija islamske kulture i civilizacije (FIN, 2004. god.), „Političke prilike u muslimanskim zemljama danas“ (Atlas islamskog svijeta, 2004. god.), „Kako misliti muslimanski svijet danas“, „Muslimanski ummet u brojkama“, „Šura“, „Dr. Jusuf Karadavi: ličnost i djelo“ i dr. Prevodi s engleskog i arapskog na bosanski jezik. Njegov je i prijevod Oksfordske historije islama Johna L. Esposita.

AHMET ALIĆ, imam u BKC-u u Grand Rapidsu, SAD, rođen je 5.6.1950. godine u Saračima, Kalesija.

Obrazovanje je stekao u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Kao imam počeo je raditi 15. septembra 1971. godine u Ulogu, Kalinovik. Imamsku dužnost vršio je i u džematima: Goduš, OIZ Zvornik, Jelovo Brdo, OIZ Kalesija, Žulje kod Nevesinja i Lokve kod Čapljine.

U julu 1993. godine odveden je u logor od strane jedinica HVO-a. Nakon teškog života u logoru odlazi u Njemačku. Godine 1997. vraća se u domovinu Bosnu i Hercegovinu i zapošljava kao vjeroučitelj u jednoj osnovnoj školi u Sarajevu.

Augusta 2001. godine odlazi u Sjedinjene Američke Države te od marta 2002. godine preuzima dužnost imama u BKC-u u Grand Rapidsu, gdje se i sada nalazi.

Hfz. AID SMAJIĆ, asistent na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, rođen je 15.2.1975. godine u Seljublju, Kalesija.

Tradicionalno islamsko i opće osnovno obrazovanje stekao je u Seljublju (MIZ Kalesija) i Požarnici kod Tuzle. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1996. godine kao učenik generacije.

Hafiz je postao u vihoru agresije na BiH 1994. godine pred tuzlanskom komisijom na čelu sa hfz. Abdulahom ef. Budimlijom.

Akademsku 1996/1997. provodi na usavršavanju arapskog jezika na Univerzitetu Zejtuna u Tunisu. Studije na Međunarodnom islamskom univerzitetu u Maleziji upisuje u septembru 1997. godine na Odsjeku za kur’anske i hadiske nauke, gdje je i diplomirao u oktobru 2001. godine. Naredne godine uspješno je diplomirao i na Odsjeku za psihologiju Fakulteta društvenih nauka pri istom Univerzitetu.

Postdiplomske studije upisuje na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru, gdje je magistrirao u julu 2003. godine na temu “Bihevioralna terapija u djelima ranih muslimanskih učenjaka“. Objavio je slijedeće radove: „Islam kao alternativa u borbi protiv narkomanije“, „Orijentalističko poimanje prvog registriranja hadisa“, „Religija u proteklim izborima za američkog predsjednika“, „Utrveni put – Muvetta’ Malika b. Enesa“.

Objavio je više prijevoda s arapskog i engleskog jezika.

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu angažovan je u martu 2004. godine u svojstvu asistenta na Katedri hadisa, na kojoj ostaje do februara 2007. godine, kada je izabran u zvanje višeg asistenta na Katedri za pedagogiju i psihologiju.

Doktorirao je na Odsjeku za psihologiju Univerziteta u Sarajevu.

AMILA SMAJIĆ-HASANSPAHIĆ, rođena je 1. maja 1981. godine u Seljublju.

Osnovnu školu završila je 1995. godine u Kikačima, nakon čega upisuje Behram-begovu medresu u Tuzli, koju završava 1999. god.

Iste godine upisuje se na Međunarodni islamski univerzitet u Maleziji u Kuala Lumpuru, na odsjek Engleski jezik i književnost. Studij završava s počastima 2003. godine.

Dobitnica je priznanja za izuzetne akademske rezultate Certificate of Academic Excellence. Iste godine zapošljava se u Behram-begovoj medresi kao profesorica engleskog jezika, gdje i danas radi.

Učesnica je prestižnog IVLP programa State Departmenta Sjedinjenih Država (Programa razmjene međunarodnih posjetilaca – mladih lidera svijeta) 2009. godine te međunarodne konferencije Oprost (o oprostu i pomirenju) u Blackburnu, Engleska, 2010.

Godine. 2011. Federalno ministarstvo pravde izdaje joj rješenje za stalnog sudskog tumača za engleski jezik.

AMIR HODŽIĆ, rođen je 2.1.1972. godine u Vukovijama Gornjim (Masle), općina Kalesija.

Osnovno školovanje stekao je u Osnovnoj školi „Hamza Hamzić“ u Vukovijama Gornjim 1986. godine, a potom 1986. upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju uspješno završava 1990. godine.

Vojni rok u bivšoj JNA u Sarajevu služio je od 1990. do 1991. godine.

Studij započinje u Rijadu odnosno Medini (Saudijska Arabija) 1991. godine, ali ga zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu prekida i vraća se u domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Boraveći izvan Domovine, s kolegama studentima tamošmjim vlastima pojašnjava prirodu agresije na muslimane Bošnjake usmjeravajući humanitarnu pomoć u napadnutu Domovinu.

Krajem 1994. godine vraća se na Islamski univerzitet u Medini, upisuje se na Fakultet islamskog prava (Šerijata), na kom stječe zvanje profesora islamskog prava 1999. godine.

Od 1999. u Behram-begovoj medresi radi kao profesor-odgajatelj.

Zbog nedostatka odgovarajućeg kadra, Amir Hodžić od 2000. do 2002. godine izvodi nastavu na predmetima Arapski jezik i Islamska vjeronauka u Gimnaziji „Ismet Mujezinović“ u Tuzli.

U Behram-begovoj medresi radio je kao koordinator za odgoj (2002–2014), a nakon toga kao profesor fikha od 2013. i hadisa od 2014. godine.

U Centru za dijalog – Vesatijja pomaže u prevođenju tekstova s arapskog na bosanski jezik.

Uskoro završava postdiplomski sdudij na FIN-u u Sarajevu.

AMIR SAKIĆ, direktor je Agencije za certificiranje halal kvalitete.

Svoje prvo stručno zvanje stekao je završetkom Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, a drugo završetkom studija bosanskog jezika i književnosti na Filozoskom fakultetu u Tuzli.

Radio je poslove koji su vezani za svaku od dvije glavne diplome, tako da ga i danas poneko zovne efendija, a bivši učenici profesore.

Stjecajem okolnosti Sakić je već deset godina na poziciji direktora Agencije za certificiranje halal kvalitete. “Iako je u mnogim aspektima Bosna i Hercegovina u to vrijeme zaostajala za drugim zemljama, na inicijativu nekolicine naših kompanija, Islamska zajednica je donijela odluku da uspostavi sistem halal certificiranja koji će uvažavati međunarodne standarde, ali biti u suglasju sa našim nacionalnim propisima”, kaže Sakić, prisjećajući se brojnih izazova na koje su nailazili tokom uspostavljanja Agencije u BiH. Zato rezultat ovog napornog rada jeste da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u Evropi, a druga u svijetu, koja je registrirala nacionalni halal standard, koji su kasnije preuzele i druge zemlje i uveliko se danas njime koriste.

Naš Kalesijac Amir Sakić vječiti je optimista, koji u svemu nastoji vidjeti bolju stranu. Voli urednost i pasionirano se posvećuje realizaciji svojih ciljeva.

Od njega mogu učiti mnogi menadžeri. Smatra kako dobar menadžer treba biti vizionar, dostupan za komunikaciju, otvoren za nove ideje, umjereno samokritičan i nesebičan.

“U našoj kulturi i tradiciji – konstatuje Amir Sakić – postoji vjerovanje da halal para ne može propasti niti izgubiti vrijednost. S vjerskog aspekta, nisu jednaki količina novca i berićet, korisnost tog istog novca. U ovom kontekstu važno je potaknuti i poslodavce i uposlenike da svako ispuni svoju obavezu, radnik da uradi, a poslodavac da bez odlaganja isplati zasluženu zaradu. Ovo je jednostavan islamski poslovni princip, koji može doprinijeti našem ukupnom blagostanju.”

ASMIR ALJIĆ, profesor je orijentalne filologije.

Studirao je na Odsjeku za orijentalnu filologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Prethodno je pohađao Behram-begovu medresu u Tuzli.

Sekretar je Centra za napredne studije u Sarajevu od 2008. godine i projektni i program-menadžer Centra za civilizacije na Balkanu – BALMED, predstavništvo za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Istanbulu, Turska, od 2015. godine.

Od 2008. do 2015. godine bio je sekretar predstavništva BALMED-a u Sarajevu.

Tokom studija radio je četiri godine kao honorarni imam u Sarajevu, a potom bio član i aktivista Unije studenata Univerziteta u Sarajevu angažovan u borbi za ostvarivanje studentskih prava i unapređenje studentskog organizovanja.

Bio je član projekta Organizacije integrisanog univerziteta pri Univerzitetu u Sarajevu.

Pohađao je brojne edukacije iz oblasti menadžmenta nevladinih organizacija, strateškog planiranja i projektnog menadžmenta.

Osnivač je, član i saradnik nekoliko organizacija civilnog društva. Bio je saradnik na objavljivanju nekoliko publikacija.

ASMIR IMAMOVIĆ, rođen je u Vukovijama Donjim 25.10.1976. godine.

Završio je Osnovnu školu „Hamza Hamzić“ u Vukovijama Donjim. Potom se upisuje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i uspješno je završava (1991–1996).

Od 1996. do 2000. godine studira na Fakultetu šerijatskog prava Univerziteta El-Ezher u Kairu.

Od 2000. godine je na postdiplomskom studiju na Odsjeku hanefijski fikh, koji privodi kraju. Bavi se prevođenjem s arapskog na bosanski jezik.

Preveo je slijedeća djela: 101 tevba, Liječenje sihra i opsjednutosti, Hanefijski fikh i Mu’džize Poslanika, a.s.

Radio je kao vjeroučitelj u JU Osnovna škola „Tušanj“ (2003–2004), od 2004. do 2005. bio je imam, hatib i muallim pri Medžlisu IZ Živinice.

Bio je odgajatelj u Behram-begovoj medresi u Tuzli od 1996. do 2000. godine, a od 2013. redovni je profesor u BBM-u u Tuzli na predmetu Akaid.

BILAL HODŽIĆ, imam u Ulmu, SR Njemačka, rođen je 3.2.1974. godine u Hrasnu Gornjem, Kalesija.

Obrazovanje je stekao u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu (1993. god.), a potom na Fakultetu za šerijatska pitanja i arapski jezik u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (1998). Iste godine upisuje postdiplomski studij u Libanu.

Imamsku dužnost obavlja u Ulmu, SR Njemačka, od septembra 2000. godine.

ENVER ALIĆ, rođen je 3. novembra 1951. godine u Saračima, Kalesija, od oca Ibre i majke Rahime. Otac je dvoje djece, sina i kćeri.

Školovao se u Raincima Gornjim i Tojšićima (osnovna škola), Sarajevu (Gazi Husrev-begova medresa) i na Filološkom fakultetu Univerziteta El-Ezher, studij historije i islamske civilizacije. Diplomirao je na istom fakultetu 1980, da bi već iste godine od strane tadašnjeg Starješinstva Islamske zajednice BiH bio postavljen za imama i vjersko-prosvjetnog referenta u Vlasenici. Imamsku dužnost u ovom odboru / medžlisu obnašao je deset godina.

U svojim rodnim Saračima, odnosno Kalesiji, Enver Alić je od maja 1990. Od tada do danas obnaša dužnost glavnog imama, već 23 godine.

Reaktiviranjem rada Behram-begove medrese u Tuzli 1993. godine angažiran je za profesora povijesti islama u ovom odgojno-obrazovnom zavodu. Od 1993. godine, punih četrnaest godina predavao je povijest islama u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Bio je sabornik u Saboru Islamske zajednice BiH u četiri saziva. Član je Sabora IZ u BiH i u novom sazivu (2003. god.).

S vremena na vrijeme oglašava se svojim napisima u islamskim štampanim medijima.

Vrijedno je spomenuti da je Enver ef. bio član Ratnog predsjedništva i vijećnik Općinskog vijeća Kalesija. Sticajem ratnih i poratnih okolnosti bio je i poslanik u Skupštini tuzlansko-podrinjskog kantona. Smatra da je njegovo učešće u politici dunjalučka greška, svrstavajući politiku – sijasu u prljavu igru neprincipijelne grupe moćnika. U društveno-političke aktivnosti povremeno se upuštao jer je želio da Islamska zajednica u Kalesiji bude jača, duhovno bogatija i administrativno sređenija. Sada politiku shvaća kao umijeće življenja i uređenja međuljudskih odnosa na najbolji mogući način.

ESNAF IMAMOVIĆ, rođen je 7.6.1979. godine u Lipovicama.

Osnovno školovanje stekao je u Osnovnoj školi „Rainci Gornji“ (1986–1994), a Behram-begovu medresu završio 1998. godine. Koledž arapskog jezika na Islamskom univerzitetu u Medini pohađao je u periodu 2000–2002. godine. Studirao je na Fakultetu Šerijata na Islamskom univerzitetu u Medini 2002–2006.

Postdiplomski studij na Fakultetu Šerijata – Odsjek metodologije islamskog prava (načela jurisprudencije, ar. usulul-fikh) na Islamskom univerzitetu u Medini pohađa školske 2006/2007, a naučno zvanje magistra stječe 9. januara 2011. god., odbranom magistarskog rada pod nazivom: „Naučni studij i valorizacija djela Et-takriru vet-tahbiru fi šerhi kitabit-tahrir od početka do kraja prvog poglavlja“. Na istom odsjeku okončao je doktorski studij 2011/2012. godine. Trenuto piše doktorsku disertaciju na temu „Imam Ebu Dža’fer Tahavi (umro 321. god. po H.) i njegova usulska mišljenja“.

Na poslovima imama, hatiba i muallima u džematu Jelovo brdo radio je od 1998. godine, ukupno trinaest mjeseci. Od 1.3.2014. godine do 1.6.2015. godine honorarno je radio na poslovima imama, hatiba i muallima u džematu Slavinovići – Hukići u Svijetloj džamiji, a od 1.6.2015. godine postavljen je za imama, hatiba i muallima u istom džematu. Kao učenik četvrtog razreda Behram-brgove medrese bio je angažovan u povratničkom džematu Jelovo Brdo na poslovima imama, hatiba i muallima 1997/98. godine.

Priredio je priručnik Hadž temettu’ u hanefijskom mezhebu, koji je uz saglasnost rukovodstva hadždža dijeljen bosanskim hadžijama. Također, preveo je djela Umra – upute i savjeti Se’ida Sinija i Polemična pitanja u islamu. Aktivni je učesnik mnogih vjerskih manifestacija u Kalesiji.

FADIL ALIĆ, rođen je u Vlasenici 1985. godine. Nastanjen je u Saračima, Kalesija.

Osnovno školovanje stekao je u Kalesiji, a potom 2003. godine završio Behram-begovu medresu u Tuzli. Nakon završene medrese odlazi u Egipat i upisuje se na Filološki fakultet Islamskog Univerziteta El-Ezher u Kairu – Odsjek islamska kultura i civilizacija.

U zbirci pripovjedaka Ramazanske priče, koju su 2007. godine izdali BZK Preporod Kalesija i Medžlis Islamske zajednice Kalesija, objavljena je njegova pripovijetka Prijateljski vez.

U Šeherdžiku, časopisu za kulturnu historiju Gornje Spreče, 2009. godine objavio je rad ”Neke paralele u konceptu Gradaščevićevog pokreta i pokreta Mehmeda Alija u Egiptu”. Godine 2008. u Osnovnoj školi „Kalesija“ predaje vjeronauku, a potom je angažiran u Behram-begovoj medresi u Tuzli kao profesor na predmetima Ahlak i Povijest islama. U godišnjaku Behram-begove medrese Kapija objavio je opširan ”Historijat Behram-begove medrese između dva svjetska rata”.

Aktuelni je profesor te škole na predmetima Akaid i Ahlak.

HASAN SPAHIĆ, rođen je 1. marta 1951. godine u Raincima Donjim, općina Kalesija.

Osnovno obrazovanje stekao je u Raincima Donjim i Tojšićima. Godine 1965. upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju uspješno završava 1970. godine. Potom se upisuje na Prištinski univerzitet, Odsjek orijentalistika, ali zbog daljine i napornog putovanja do Prištine prebacuje se na Filološki fakultet, Odsjek arapski jezik i književnost u Beogradu. Godine 1983. stekao je zvanje profesora arapskog jezika i književnosti.

Pri Medžlisu IZ Tuzla 1971. godine postavljen je za imama Behram-begove džamije (Šarene džamije), u kojoj je imamio sve do 2006. godine.

Zbog preuzetih obaveza u IOMIZ-a Tuzla (predsjednik) tražio je oslobađanje od imamskih obaveza u ovoj džamiji, ali je kao imam ove džamije penzionisan tek 2015. godine.

Bio je predsjednik Udruženja ilmije za Medžlis Tuzla a potom i Regionalnog odbora Udruženja ilmije za tuzlansku regiju.

Jedan je od pokretača Kongresa Bošnjačko-muslimanskih intelektualaca za tuzlansku regiju. Učestvovao je u radu istog na osam sesija, a svjedokom je da je na jednoj od tih sesija donesena odluka o osnivanju Filozofskog fakulteta i reaktiviranju rada Behram-begove medrese, koju je komunistička vlast zabranila 1949. godine.

Bio je profesor na predmetu Ahlak u Behram-begovoj medresi od 1993. do 1998. godine.

Od samog uvođenja islamske vjeronauke do 2000. godine predavao je vjeronauku u Medicinskoj školi i Gimnaziji „Ismet Mujezinović“.

Povukao je prve korake pri osnivanju humanitarnog društva „Merhamet“ u Tuzli. Rad u „Merhametu“ povjerio je doktorici Muneveri Fazlić, a ona ga, odlazeći u Zagreb u cilju obezbjeđenja što više medicinskog materijala za potrebe ratnih bolnica, predaje Adilu ef. Pezeroviću.

Od 1990. godine predsjednik je MIZ-a Tuzla. Prije agresije na BiH, a samim tim i na Tuzlu, bilo je zabranjeno graditi džamije tamo gdje se osjećala istinska potreba za njima. Sa svojim saradnicima Hasan ef. Spahić uspio je izgraditi mnoge džamije na području MIZ-a Tuzla. Ranije je MIZ Tuzla imao samo dvanaest džamija, a sada ih ima trideset devet. Grad Tuzla imao je sedam, a sada ima ukupno sedamnaest sagrađenih džamija.

Velike su zasluge efendije Spahića u kreiranju čehre grada Tuzle i za povratak muslimansko-bošnjačkog identiteta u ovaj grad sjeveroistočne Bosne. Aktuelni je predsjednik MIZ-a Tuzla.

HAZIM FAZLIĆ, rođen je 23. 1975. godine u Palavrama – Prnjavor, Kalesija.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu (1995). Na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu desetkom je odbranio diplomski rad o tefsirskim izvorima Huseina ef. Đoze.

Na čuvenom El-Ezheru u Kairu usavršavao je arapski jezik i specijalizirao islamsko misionarstvo i islamsku ekonomiju. Magistrirao je na Univerzitetu u Birmingemu, a 2009. na istom britanskom sveučilištu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom “Religijske promjene na prostorima bivše Jugoslavije od 1989. do 2009”.

Bio je imam u bh. džematu u Engleskoj.

Imao je poseban angažman i na Univerzitetu Kembridž na predmetu Islamske studije.

Radio je pri Centru za međureligijski dijalog u Birmingemu. Trenutno živi i radi u Čikagu – USA.

IBRAHIM DŽAFIĆ, imam u IKC-u Stuttgart, rođen je 5.3.1964. godine u Raincima Donjim, Kalesija.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu (1983) a potom diplomirao na Univerzitetu El-EzhEr u Kairu (1989). U martu 2000. god. odbranio je magistarski rad na FIN-u u Sarajevu.

Po okončanju studija u Kairu (Egipat) stupa na dužnost imama u IKC Stuttgart. Aktuelni je imam u Stuttgartu, Njemačka.

IBRO HUSIĆ, zamjenik je direktora Ureda Svjetske asocijacije muslimanske omladine – NEDWA – WAMY, sa sjedištem u Sarajevu.

Rođen je 17.2.1959. godine u Lipovicama, općina Kalesija. Osnovno obrazovanje stekao je u Lipovicama i Raincima Gornjim (1974), završio Gazi Hurev-begovu medresu u Sarajevu (1979), nakon čega se upisuje na Islamski univerzitet Muhammed bin Saud u Rijadu, na Fakultet šerijatskog prava.

Nakon diplomiranja na istom univerzitetu upisuje postdiplomske studije na temu „Ahkamul-udhije vel-akika“ (1997).

Po završetku postdiplomskog studija, muderris Husić upisuje doktorsku tezu na istom fakultetu, čija je tema „Fikhul-ekalijjat islamijje“.

Prva službu obavljao je u Čeliću, gdje se kao imam zadržao tri mjeseca i nekoliko dana, pred odsluženje vojnog roka (1980), a po završetku vojnog roka radio je kao imam u Orašju na Savi, nekih sedam mjeseci (1981). Potom je dobio priliku za dalje islamsko usavršavanje u Saudijskoj Arabiji, u Rijadu, što mu je bila i životna orijentacija.

IBRAHIM JAKUBOVIĆ, rođen je 27.2.1954. godine u mjestu Lipovice, općina Kalesija. Od 1970–1975. godine školovao se u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.

Od 1975–1980. studirao je na Fakultetu arapskog jezika Univerziteta El-Ezher u Kairu, Odsjek za historiju i civilizaciju. Radio je u Medžlisu islamske zajednice Brčko na mjestu v.d. referenta, te kao prevodilac arapskog jezika za preduzeće „Unioninvest“ i „Hidrogradnja“ u Iraku i Libiji.

Od 1994–1997. godine bio je sekretar-prevodilac za arapski jezik u Visokom saudijskom komitetu za pomoć Bosni i Hercegovini, ured u Tuzli.

Od 1998–2008. godine radio je u Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini (pet godina u konzularnoj sekciji, a drugih pet godina u kancelariji za prevođenje i informisanje).

Od 12.4.2010. do danas radi u Ambasadi Države Kuvajt u Bosni i Hercegovini na mjestu prevodioca arapskog jezika.

Napisao je nekoliko članaka s islamskom tematikom, koji su objavljeni u časopisu Islamska misao i islamskim informativnim novinama Preporod.

S arapskog jezika na bosanski jezik preveo je knjigu Znanost i fenomeni Kur’ana jordanskog autora Hišama El-Abdullaha, koju je izdao Izdavački centar „El-Kalem“ 2002. godine. Također, s arapskog na bosanski preveo je obimnu knjigu egipatskog autora Ahmeda Behdžeta Allahovi vjerovjesnici od Adema, a.s., do Muhammeda a.s..

Za potrebe Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu s arapskog jezika na bosanski preveo je knjigu Leksikon termina znanosti kur’anskih kiraeta prof. dr. Abdul Alija El-Mes’ula, a za Centar za napredne studije (CNS) u Sarajevu knjige: Jezik Kur’ana i budućnost polarnog ummeta, Kriza humanizma i uloga Časnog Kur’ana u spasenju iz nje, Konstrukcijsko jedinstvo Slavnog Kur’ana dr. Taha Džabira Al-Alwaniya.

Trenutno prevodi knjigu pod naslovom Instinkt ili Allahovo određenje dr. Ebu Ševkija Halila. Od augusta 1998. do danas stalni je sudski tumač za arapski jezik sa sjedištem u Sarajevu.

ISMET BEĆIĆ, rođen je u Memićima 8.1.1948. godine.

Osnovno obrazovanje stekao je u Memićima a potom upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju uspješno završava 1971. godine.

Prvi imamski poslovi bili su mu u Srebrenici (1972. godine). Nije dugo ostao u imamskoj službi u Srebrenici, jer donosi odluku da studira političke nauke u Sarajevu.

Studij na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu okončava 1978. godine.

Nepunu godinu dana bio je imam i hatib u sarajevskom džematu Mahmutovac da bi iste godine (1978) prešao u Gazi Husrev-begovu medresu na dužnost profesora odgoja.

Za vrijeme a i poslije nastave u Medresi, sa svojim kolegama aktivno je sudjelovao u odgajanju softi za buduća imamska zvanja i čuvare islama u našim bosanskohercegovačkim krajevima.

Punih 36 godina Ismet ef. Bećić radio je u odgajateljskoj službi Gazijine medrese. Djeci je usađivao plemenite duhovne principe, potičući ih da ispravno izvršavaju svoje obaveze. Sa svakim softom koji bi povrijedio internatsku disciplinu velikodušno je razgovarao nastojeći ga navesti da sam spozna svju grešku. U tome je skoro svaki put uspijevao.

Rijaset IZ u BiH prepoznavao je taj njegov najodgovorniji i najčasniji posao na svijetu, pa mu je povodom obilježavanja godišnjice Gazijine medrese dodijelio nagradu i priznanje za njegov tridesetšestogodišnji angažman na planu odgoja. Krajem školske 2013/14. godine profesor Ismet ef. Bećić otišao je u zasluženu penziju.

Ostao je u pamćenju brojnih generacija učenika Medrese.

JUSUF RAMIĆ, prof. na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu (u penziji) na predmetu Arapski jezik i arapska književnost, rođen je 14.9.1938.godine u Šeheru, Kalesija.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu te Fakultet arapskog jezika, magisterij i doktorat na El-Ezheru u Kairu. Njegova doktorska disertacija „Usretu-l-Muvejlihi i njen uticaj u savremenoj arapskoj književnosti“ objavljena je u Kairu. Bio je profesor u GHM-u i na FIN-u, te gostujući profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Po završetku GHM-a u Sarajevu studirao je pravo u Ljubljani i Beogradu.

Prije odlaska na studij u Kairo bio je imam glavne džamije u Čajniču.

Po povratku sa studija iz Kaira 1974. godine počeo je raditi kao šef Kabineta reisul-uleme, a onda je 1997. godine postavljen za docenta na predmetu Arapski jezik i arapska književnost.

Godine 1983. izabran je u vanrednog a 1989. god. u redovnog profesora FIN-a u Sarajevu.

Bio je angažovan i na postdiplomskom studiju FIN-a kao voditelj Katedre za Kur’an i kur’anske znanosti.

Glavni i odgovorni urednik lista Preporod bio je od 1975. do 1977.

Svojevremeno je bio član Vrhovnog islamskog starješinstva i potpredsjednik Sabora IZ za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.

Kandidovan je i za reisul-ulemu.

Napisao je djela: Povodi objave Kur’ana, Izbor Poslanikovih hutbi, Tumačenje i razumijevanje Kur’ana, Udžbenici arapskog jezika.

Na arapskom jeziku objavio je više značajnih djela.

Učestvovao je u projektu izrade Svjetske bibliografije o prevođenju značenja Kur’ana (World bibliography of translations of the meanings of Holy Kur’an, Istanbul 1986).

Saradnik je na projektu Islamske enciklopedije u Turskoj, za koju je uredio natuknicu Muwailihi ailesi (od dvije hiljade riječi).

Prevodi s arapskog na bosanski jezik.

MEHMED JAKUBOVIĆ, imam u Aachenu, Njemačka, rođen je 30.9.1959. godine u Lipovicama, Kalesija.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu (1979) a diplomirao na FIN-u u Sarajevu. Imamsku službu obavljao je u Doljanima, Jablanica (1979).

Bio je glavni imam u Bosanskoj Gradišci, odakle krajem 1991. godine odlazi za Osnabruck, SR Njemačka.

Od januara 1995. godine obnaša dužnost imama u Aachenu.

MENSUR HUSIĆ, rođen je u Tuzli 23.11.1977. godine.

Osnovnu školu završio je u Raincima Gornjim, a Behram-begovu medresu u Tuzli 1997.

Godine 2002. diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje se istakao kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji.

Postdiplomski studij Bosna i Hercegovina u savremenom svijetu pohađao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

U septembru 2011. godine odbranio je rad na temu „Društveno-političke i kulturne pretpostavke suživota među nacionalnim zajednicama nakon rata u Bosni i Hercegovini“, te stekao naučno zvanje magistar sociologije.

Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj srednjoškolskih udžbenika sociologije, historije, bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na integrirajuće procese u bosanskohercegovačkom društvu“ odbranio je 29.1.2015. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Godine 2001. zapošljava se kao odgajatelj u Behram-begovoj medresi, a iste je godine i imam u džematu Lipovice – Stara džamija.

U periodu 2002–2012. godine radio je na poslovima profesora akaida, a od 2012. godine pomoćnik je direktora za nastavu i profesor akaida u Behram-begovj medresi u Tuzli.

U peridu 2008–2015. godine član je Komisije za polaganje stručnih ispita iz nastavnog predmeta Islamska vjeronauka, imenovane od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK.

Od marta 2014. godine predsjedavajući je Odbora za međureligijsku saradnju na području Tuzle, te član Savjeta BZK Preporod Tuzla.

Član je komisije koja je priredila Dugoročni plan razvoja medresa (2014–2024).

Objavio je više radova iz uže naučne oblasti kojom se bavi. Koautor je udžbenika Akaid I, udžbenik za prvi razred medrese, u izdanju El-Kalema.

MIRZA SARAJKIĆ, rođen je u Prijedoru 1980. godine, od oca Mehmedalije (Kalesijac, prosvjetni radnik) i majke Đume.

Srednjoškolsko obrazovanje stiče u Behram-begovoj medresi u Tuzli, gdje se ističe kao odličan učenik i dobar pjesnik.

Svi koji ga poznaju iz Behram-begove medrese pamt njegov stih: Sve rijeke teku prema svome ušću, samo Sana teče prema meni. Iz samih stihova da se nazrijeti da je doktor Mirza Sarajkić, po majci, dijelom i Krajišnik.

Potom Sarajkić upisuje dvopredmetni studij, na Odsjeku za orijentalnu filologiju i Odsjeku za anglistiku, gdje stiče diplome profesora arapskog i engleskog jezika i njihovih književnosti.

Po okončanju studija 2004. godine biva angažovan kao asistent na Odsjeku za orijentalnu filologiju na predmetima iz oblasti arapske književnosti, gdje se i danas nalazi u zvanju višeg asistenta.

Godine 2009. stiče zvanje magistra književnohistorijskih nauka, odbranivši tezu iz baštine Bošnjaka na orijentalnim jezicima pod naslovom “Gazeli Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku”.

Pored toga što je aktivan u naučno-nastavnom procesu u okviru Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dr. Sarajkić veoma je aktivan na polju prevodilaštva kako s arapskog, tako i s engleskog jezika.

Autor je prijevoda knjiga iz različitih oblasti, od kojih su neki prijevodi izdanja Centra za napredne studije (CNS).

Doktorsku disertaciju pod naslovom „Poetika palestinske poezije otpora u djelu Mahmuda Derviša“ odbranio je 26. juna 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

MUJO RANČIĆ, rođen je 8.3.1977. godine u Vukovijama Gornjim, Kalesija.

Osnovno obrazovanje stekao je u Osnovnoj školi „Vukovije Gornje“, nakon čega završava Behram-begovu medresu u Tuzli (1993–1997).

Jedan je od šest najboljih učenika prve generacije obnovljene Behram-begove medrese.

Završio je Fakultet političkih nauka u Kuala Lumpuru, u Maleziji, na Odsjeku za međunarodne odnose, a nakon toga stekao i zvanje magistra iz međunarodnih odnosa i komparativne politike.

Predavao je engleski jezik na Jezičkom nastavnom centru u Kuala Lumpuru, te bio asistent na Fakultetu političkih nauka Međunarodnog islamskog univerziteta Malezija.

Radio je kao stručno-politički saradnik, analitičar i prevodilac u Centrali SDA Sarajevo od 2004. do 2007, a također i kao stručni saradnik za nadzor u Sektoru za zaštitu tajnih podataka u Ministarstvu sigurnosti BiH od 2007. do 2010. godine.

Bio je drugi sekretar u Misiji Bosne i Hercegovine pri NATO-u u Briselu od 2010. do 2014. godine, kao i stručni saradnik za nadzor u Sektoru za zaštitu tajnih podataka u Ministarstvu sigurnosti BiH od marta 2014. do maja 2015. godine, te viši stručni saradnik za planiranje i izvještavanje u Operativno-komunikacijskom centru 112 Sektora za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH.

MUKELEFA AHMEDINOVIĆ, rođena je 27.1.1980. godine u Tuzli.

Djetinjstvo je provela u Kikačima, općina Kalesija.

Pohađala je Osnovnu školu „Tojšići“, a nakon završetka osmogodišnjeg školovanja, upisuje se u Behram-begovu medresu 1995. godine. Medresu završava 1999. godine, nakon čega upisuje Filozofski fakultet, Odsjek za bosanski jezik i književnost.

Diplomirala je u junu 2004. god. Iste godine zapošljava se kao tehnički sekretar Magazina za ženu i porodicu – Bosanska Sumejja.

Naredne godine počinje raditi kao nastavnica islamske vjeronauke u Osnovnoj školi „Novi Grad“ u Tuzli. Osim u ovoj školi, islamsku vjeronauku predavala je i u Gimnaziji „Živinice“, kao i u Osnovnoj školi „Šerići“.

Od 2007. god. radi u Behram-begovoj medresi kao predavač na predmetu Bosanski jezik i književnost.

Lektorisala je slijedeća djela: U potrazi za svjetlom istine Muhjuddina Abdul-Hamida, prijevod s arapskog: Nasih Osmanović i Mensur Husic; Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem Hamida Ahmeda Et-Tahira, prijevod Halil Mehanović; Moj pogled na život iz kolica Damira ef. Babajića, kao i mnoga druga.

Od 2014. god. radi kao lektor Magazina za ženu i porodicu – Bosanska Sumejja, a član je i redakcije ovog magazina.

NEDŽAD BEĆIĆ, imam u džematu Castrop Rauxel, Njemačka, rođen je 8.10.1960. godine u Memićima, općina Kalesija.

Osnovno obrazovanje stekao je u Memićima, a Gazijinu medresu završio 1981. godine.

Prvu imamsku službu dobio je 1983. godine u Glumini – Grbavci, Zvornik.

Ubrzo potom postaje imam u džematu Šeher, Medžlis Islamske zajednice Kalesija (1987).

U oktobru 1992. godine odlazi u Njemačku (njegovo prebivalište u Memićima totalno je devastirano u ratu 1992. godine), a od februara 1993. u Kasselu, gdje formira džemat, obavlja imamsku dužnost našim muslimanima Bošnjacima.

Od septembra 2002. godine prelazi na dužnost imama u džemat Castrop Rauxel, gdje je aktuelni imam.

NURIF HERIĆ, rođen 12.1.1948.godine u Vukovijama Donjim, Kalesija, završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, kao i Pravni fakultet u Sarajevu.

Od 1.6.1971. godine bio je imam, muallim i hatib u džamiji Divan Kjatib Hajdar – Bijeloj džamiji na Vratniku i Hadim Ali-pašinoj džamiji u Sarajevu, sekretar OIZ Sarajevo (1982–1993) te imam i hatib u džamiji Hadži Džafer u Sarajevu.

Stručni je saradnik za personalne, kadrovske i opće poslove u Pravnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (od 15.10.1993).

Hfz. OMER ZULIĆ, rođen je 17.1.1981. godine u Tuzli. Sin je rahmetli Ferzudina, koji je poginuo kao pripadnik Armije BiH 1992. godine.

Odrastao je u Tojšićima, općina Kalesija, kod djeda Omera i nane Sajme. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Još kao student honorarno je radio kao imam u Čobaniji džamiji u Sarajevu. Bio je imam u džematu Grbavica II od samog otvaranja ove džamije u septembru 2007. godine.

Od 2001. do 2008. godine radio je kao odgajatelj u Gazi Husrev-begovoj medresi.

Budući da je Omer ef. prepoznatljiv po lijepom glasu, vodio je horove Gazi Husrev-begove medrese i Medžlisa IZ Sarajevo. Hifz je počeo učiti još u drugom razredu medrese 1998. godine.

Nakon toga uslijedio je desetogodišnji prekid, a zatim se ponovo javila želja da okonča učenje hifza. Kur’an je napamet naučio za dvije godine, a u martu 2012. godine otpočeo je pripreme za polaganje hifza. Učio je po jedan džuz dnevno, a na dan kada je njegov muhaffiz Fadil ef. Fazlić preselio na ahiret, hafiz Omer proučio je 15. džuz Kur’ana. Preslušavanje je okončao kod muhaffiza Abdulaziza ef. Drkića, a hifz je položio pred komisijom Rijaseta 3. juna 2012. godine.

Često posjećuje svoje Tojšiće i svoju Kalesiju ukrašavajući islamske manifestacije svojim lijepim učenjem Kur’ana. Uposlen je kao profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.

Hfz. RIJAD ĐEDOVIĆ, rođen je 1980. godine u selu Brda, u Kalesiji.

Osnovnu školu pohađao je u Memićima do početka agresije na BiH, a okončao u Živinicama ratne 1993–1994. godine. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1999, a FIN 2012. godine.

Predstavljao je BiH na vojnom takmičenju hafiza u Rijadu 2007. i u Mekki 2009. godine.

Radio je kao imam, hatib i muallim u svojim Brdima od 2001–2002.

Godine 2002. odslužio je vojni rok u Armiji BiH. Od 2002. do 2006. godine bio je mujezin u džamiji Čobanija u Sarajevu i u tom periodu naučio napamet Kur’an Časni.

Od 2006. do 2009. radio je kao računarski operater u digitalnoj štampariji u Sarajevu.

Od 2009. do danas radi kao imam, hatib i muallim u džematu „Kasindolska – Stup 2“ u Sarajevu.

RUVEJD JAHIĆ, imam u Wittenu, Njemačka, rođen je 1.10.1955. godine u Miljanovcima, Kalesija.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu (1975). Kao imam počeo je raditi u oktobru 1976. godine u Skucanom Vakufu, OIZ Sanski Most.

Od aprila 1979. godine na dužnosti je imama, hatiba i muallima u džematu Divič, OIZ Zvornik.

Agresija ga je zatekla na toj dužnosti. Nakon agresije i potpune okupacije Zvornika i svih zvorničkih džemata dospio je u logor, zajedno sa svojim mnogobrojnim džematlijama iz Diviča.

U logoru Batković bio je godinu dana.

Po izlasku iz logora kraće vrijeme bio je v.d. glavnog imama za OIZ Zvornik, sa sjedištem u gradu Tuzli.

Od 1994. godine izlazi iz Bosne i Hercegovine, da bi iste godine stupio na imamsku dužnost u Wittenu, Njemačka, gdje se nalazi i danas.

SALKAN HERIĆ, rođen je u Vukovijama Donjim 1963. godine.

Osnovno obrazovanje stječe u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu završava 1982. godine.

Kalesijskoj javnosti poznato je da je kao imam uposlen u Dubrovniku.

U jednom razgovoru za Journal, imam Herić konstatovao je: „Većina muslimana u Dubrovniku vodi porijeklo iz istočne Hercegovine, a jedan dio iz Bosne s različitim temperamentima, običajima i kulturom življenja. Pokazatelji o tome kako su prebrođena ta razilaženja i lobiji i kako je došlo do ‘pomirbe’ tih antagonizama su jasni, a tome najbolje svjedoči kako nas dvojica sarađujemo. Vaše porijeklo je iz Trebinja i ja sam Vas prihvatio kao Hercegovca porijeklom iz Trebinja a Vi mene kao Bosanca iz Kalesije… Muslimani smo po uvjerenju i tu se slažemo… Razumijemo bosanski, a komuniciramo hrvatski.“ Ovaj razgovor svjedoči o prirodi posla našeg Kalesijca iz Vukovija Donjih.

Dugogodišnji je dubrovački imam. Kada idu u Dubrovnik, svi Kalesijci traže ga da im bude na jardumu, a on je voljan pomoći svakom insanu.

SALKO ČANIĆ, ministar savjetnik, otpravnik poslova Ambasade BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rođen je 20.2.1937. u Raincima Donjim, Kalesija.

Svršenik je Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, a nakon toga Fakulteta arapskog jezika u Kairu.

Bio je zamjenik direktora predstavništva Poslovne jedinice u Bengaziju, Libija (1970), zamjenik direktora pogona Poslovne zajednice Bagdad, Irak (1981), predstavnik PO za međunarodnu trgovinu za BiH sa sjedištem u Sarajevu (1990), MVPRBiH (1992).

Sada je u penziji.

Hfz. SAUDIN GOBELJIĆ, završio je Behram-begovu medresu u Tuzli i FIN u Sarajevu. Student je.

Rođen je 12.2.1987. godine u Zvorniku – Kula Grad. Osnovno obrazovanje stekao je u Tojšićima, MIZ Kalesija.

Usud bošnjački prisilio ga je da mu Tojšići budu novi uži toprak. Proglašen je učenikom 279. generacije maturanata Behram-begove medrese u Tuzli zbog odličnog uspjeha i primjernog vladanja koje je postizao tokom školovanja kao i zbog učešća na nekoliko takmičenja i rada u više sekcija.

Bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika učeničkog lista Misak, član više pobjedničkih ekipa na Festivalu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva učenika Tuzlanskog kantona.

Uposlen je kao imam u Kulturno-obrazovnom centru Tušanj. Majstor je kick boxinga.

SMAJO BUREK, imam u sarajevskom džematu Velešići, MIZ Sarajevo, rođen je 5.3.1958.godine u Likama, općina Osmaci, MIZ Kalesija.

Svoje prvo obrazovanje Smajo (Nesib) Burek stekao je u osnovnoj školi u Osmacima (1975), a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1980. godine.

Njegova prva imamska služba bila je pri MIZ-u Sarajevo.

Od 1981. godine vrši imamsku, muallimsku i hatibsku dužnost u džematu Velešići, MIZ Sarajevo, na kojoj se i danas.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Medžlis Islamske zajednice Kalesija

Trg šehida 4
75 260 Kalesija

Tel.: +387 35 631 132
Fax: +387 35 631 990

Email: medzliskalesija@live.com

Facebook

Copyright © 2016 Medžlis Islamske zajednice Kalesija. Design and development by GOW

Na vrh